Ulazak ruskih farmaceutskih kompanija u BiH i uvoz njihovih sumnjivih lijekova ima za cilj snažno rusko pozicioniranje na ovom području

Rusija već duže vrijeme želi ostvariti značajniji uticaj na farmaceutsku industriju u BiH. Prvo je to bio pokušaj preuzimanja „Bosnalijeka“, najveće farmaceutske kompanije u BiH, koja je bila najveći izvoznik lijekova na rusko tržište, a onda kroz plasman njihovih lijekova na bh tržište. U posljednje vrijeme aktuelan je uvoz spornih lijekova iz Rusije koji je izašao iz sfere zdravstva, te postao ekonomsko, političko, pa i sigurnosno pitanja u našoj zemlji. Nakon što prvobitno registracija ovih lijekova nije imala potrebnu većinu, ona je kadrovskim rokadama i potpunim derogiranjem državnog zakona i propisa, odobrena. Strukovna udruženja iz ove oblasti (Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH -UIPL) već su krajem 2019. godine izrazile zabrinutost za dolazak ovakve vrste lijekova – neusporedivih bioloških lijekova (non-comparable biologic medicines) u terapijske procedure pacijenata u BiH, budući da ovakvi lijekovi nisu registrovani od strane Evropske agencije za lijekove (EMA), kao ni u SAD-u, Japanu i Kanadi. Treba kazati da ovi lijekovi nisu prisutni niti su dio terapija niti u jednoj zemlji regije, ni EU. Također, prisustvo i uvođenje ovakvih lijekova u terapijske protokole zahtjeva i dobro razvijen sistem nadzora nad neželjenim učincima lijeka i njegovo praćenje za koji trenutno u Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH nema odgovorajućih kapaciteta.

Ulazak ruskih farmaceutskih kompanija na tržište BiH

Rusko interesovanje za farmaceutsku industriju u BiH počinje krajem 2012. godine kada luksemburški offshore investicijski fond „Haden S.A.“ u ime kompanije „Imperija farma“ iz Sant Petersburga, Rusija, dolazi do skoro 30% dionica „Bosnalijeka“. U operacije pranja novca 2012. godine, koja uključuje sticanje većinskog udjela u „Bosnalijeku“ od strane “offshor“ fonda „Haden S.A.“, koji je registrovan u Luksemburgu, bila je uključena i ekspozitura Sberbanke u Sarajevu. Sberbank je odobrila „Haden S.A.“ zajam od četiri miliona eura za finansiranje troškova oko kupovine akcija „Bosnalijeka“, ne obavjestivši prethodno Odjeljenje za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma i Odjeljenje za finansijsko obavještavanje Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA). Agencija za nadzor banaka podnijela je krivičnu prijavu protiv Sberbanke za neobjavljivanje zajma „Haden S.A.“, kao i za pomaganje druge doznake u iznosu od 5,76 miliona američkih dolara iz Luksemburga na račun „Haden S.A.“ u ekspozituri Sberbanke u Sarajevu. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine 2014. godine je pokrenulo istragu zbog nelegalnog sticanja dionica, što je rezultiralo donošenje odluke o zamrzavanju imovine „Haden S.A.“, kopanije „Imperija farma“ i izvjesnih ključnih osoba umiješanih u ovu transakciju, ali iz nepoznatih razloga ova imovina nikada nije zamrznuta. Isto tako iako je pokrenuta istraga nikada nije podnijeta ni optužnica protiv Sberbanke zbog pretpostavljene šeme pranja novca.

Neki izveštaji opet ukazuju da slučaj nije doveden do kraja jer je „Haden S.A.“ te poslove obavljao za velikog ruskog dobavljača lijekova „Imperija farma“. „Haden S.A.“ je stekao 52% Bosnalijeka kroz dvije odvojene transakcije na berzi u BiH za oko 20 do 25 miliona evra. Poslije ulaska „Imperija farma“ u BiH „Bosnalijek“ je povećala tržišni udio više od 50% od 2013. godine. „Bosnalijek“ je prodavao 150 proizvoda u 14 država Jugoistočne Evrope, Rusiji i nekim bivšim sovjetskim republikama ostvarujući prihod od 78 miliona evra, od kojih skoro 90% u Rusiji. Međutim, ruska farmaceutska kompanja „Imperija farma“ je na kraju bankrotirala 2015. godine, nakon što je „Bosnalijek“ distribuisao njene medicinske proizvode u vrijednosti od 38 miliona eura. Ovaj potez ruske kompanije je rezultirao sa 14 miliona eura duga „Bosnalijeka“. Slovenska kompanija „Holding Maksimus“ je otkupila „Bosnalijekov“ dug i nedugo ga nakon toga prodala ruskoj kompaniji „Internacional Agency Next-The Concert“. Treba napomenuti da je „Holdin Maksimus“ bila fiktivna kompanija koja nije imala imovine, bankovnih garancija ili zaposlenika. „Holding Maksimus“ je čini se bio samo mehanizam za prebacivanje dionica „Bosnalijeka“ nazad pod kontrolu Rusije. „Internacional Agency Next-The Concert“ je bila u vlasništvu Tatiane Polukeevi, rodice bivšeg zamjenika gradonačelnika St. Peterrsburga, Aleksandra Polukaeeva, kada je na poziciji gradonačelnika bila aktuelna predsjednica Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matviyenko bliska saveznica ruskog predsjednika Vladimira Putina. Valentine Matviyenko, jedna je “od najmoćnijih žena Rusije” i pokazala je, ne slučajno, interes i za BiH. Naime, ona je u Parlamentarnoj skupštini BiH u Sarajevu, aprila 2018. godine održala skandalozan protivzapadni govor, kada je otvoreno poručila kako se SAD odnose neprijateljski prema Rusiji, kritikovala je Crnu Goru zbog ulaska u NATO, te indirektno zaprijetila Makedoniji ukoliko krene istim tim putem. Založila se za razvlašćivanje bh. države, te “predaju vlasti bh. entitetima”, odnosno ukidanje institucije visokog predstavnika u BiH i otvoreno poručila da je protiv ulaska naše zemlje u NATO, ne skrivajući namjere da se mimo svake dobre diplomatske prakse miješa u unutrašnje bosanskohercegovačke prilike.

Sin Valentine Matviyenko, Sergey, vlasnik je nekoliko faramaceutskih kompanija uključujući „Imperija farma“. Poslovni partner Sergeya Matviyenka, Omar Gurtskay, je osnivač i generalni direktor „Imperija farma“. Omar Gurtskay je i rođak Sergeya Matviyenka, a povezan je i sa šefom moskovskog farmaceutskog Odjela za zdravlje. Tako veza „Imperija farma“ i „Bosnalijeka“ ukazuje na veliku umiješanost ruske vlade u najveću bh. farmaceusku kompaniju.

Čiji je interes da sumnjivi ruski lijekovi uđu na tržište BiH

Nakon što se umiješala u „Bosnalijek“, ruska vlada je dugo lobirala za plasiranje sumnjivih lijekova na tržište BiH. Lobiranja za ruske lijekove koja su trajala godinama, posljednjih mjeseci prerasla su u prijetnje i ucjene. Primjenjene su sve metode da budu registrovani u BiH, te dobiju dozvolu za uvoz i prodaju po zahtjevu bijeljinske firme ICM. Na kraju se umiješao i politički vrh iz entiteta Republika Srpska, nakon čega slijedi potpuno derogiranje državnog zakona i propisa, te se potpisuje odobrenje za uvoz ruskih lijekova. Iskorišten je trenutak kada je potpuna pažnja javnosti usmjerena na borbu protiv koronavirusa.

Rusi pokušavaju da na bh tržište plasiraju jeftine lijekove koji mogu biti opasni po zdravlje. Ovi ljekovi označeni su kao biosimilarni, što pojednostavljeno znači da je riječ o replici ili kopiji originalnog lijeka, te oni moraju biti pod posebno paskom praćenja neželjenih učinaka.

Međutim, prvi tender u BiH na kojem je učestvovala ruska kompanija sa svojim lijekom, u potpunosti je demantovao sve one lobiste koji su govorili da su ruski lijekovi “daleko jefiniji od postojećih”. Iako je nekoliko onkoloških lijekova iz Rusije najavljivano kao daleko jeftiniji, ispostaviće se da su skuplji skoro 50 posto od drugih, tako da unatoč “željama odozgo” nisu izabrani jer su doživjeli fijasko na prvom tenderu. Ruska firma planirala je na lijekovima za onkološke pacijente zaraditi u BiH više od 22 miliona maraka.

Dakle, ruska vlada i poduzetništvo koji usko sarađuju spremni su ugrozii živote kako bi zaradili novac. Često ovo ponašanje opravdavaju objašnjenjem da je to samo biznis i da tu nema ništa lično. Ali ko će zaštititi građane BiH od opasnih ruskih lijekova jer i Rusi kada se razbole odlaze na Zapad na liječenje, jer ne vjeruju svom korumpiranom i opasnom zdrastvenom sistemu.

Stvaranje strateške ovisnosti od Rusije

Zavisnost od ruskog uvoza u kombinaciji sa ekspanzijom ruskog kapitala u regionu učinio je vlade država Zapadnog Balkana popustljivim na pritisak po strateškim pitanjima vezanim ne samo za diversifikaciju i liberalizaciju energetskog tržišta, već i za druga tržišta kao što su bankarstvo, turizam, farmaceutska industrija i sl. te sankcije protiv Rusije i za proširenje NATO i EU.

Pretjerana zavisnost od ruskog tržišta može se pokazati kao problem za „Bosnalijek“, najvećeg proizvođača lijekova u BiH, ukoliko se odnosi između dvije zemlje pogoršaju. Na primjer, poslije pristupanja Crne Gore NATO-u i poslije odluke vlade da se pridruži sankcijama EU, Rusija je zabranila uvoz vina od državnog preduzeća „Plantaže“ koje je ostvarivalo većinu svog izvoza u Rusiju.

Ruske kompanije koriste korupciju kako bi postigli svoje ciljeve. To se najbolje vidjelo na primjeru „Bosnalijeka“ i sada sa ulaskom ruskih lijekova u BiH. Tu se mogu dodati i nastojanja Rusije da kroz navodnu zdrastvenu pomoć u suzbijanju koronvirusa, koja se ogleda kroz dezinfekciju bolnica, ali i donaciju lijekova od strane “Ruske humanitarne misije” pokuša ući u zdrastveni sistem BiH, što bi imalo velike sigurnosne implikacije. Korupcija omogućava ruskim kompanijama da na tržišta uđu putem primamljivih cijena i obima prodaje loših proizvoda, tako da se mogu snažno pozicionirati u novim ciljanim područjima. U isto vrijeme želi se pokazati da se ruski proizvodi plasiraju i na evropsko tržište iako je Rusija pod sankcijma. To će se svakako kroz političku trampu naplatiti ruskom političkom i diplomatskom podrškom „kooperativnim“ političarima iz BiH da ostanu na vlasti i pokušaju ostvariti svoje političke ciljeve, koji su u suprotnosti sa interesima BiH.