Dodik je ozbiljno shvatio ove prijetnje jer su najavljene sankcije zbog kršenja ljudskih prava uključivale zabranu putovanja, zamrzavanje finansija, te je u sve uključio i Karadžićevu kćerku Sonju Karadžić koja je uklonila spornu ploču.

Međutim, sada je u rušilačkom pohodu na državu Bosnu i Hercegovinu, bez obzira na brojna upozorenja iz EU-a i SAD-a, krenuo na sve ili ništa.

Upravo zbog ovih njegovih poteza, osmero EU parlamentaraca, među kojima su i dva iz EPP-a Michael Gahler i Paolo Rangel, uputilo je pismo šefu vanjske i sigurnosne politike EU-a Joseppu Borrellu i visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu s pitanjem, “šta planirate poduzeti, politika RS-a je prijetnja miru u BiH?”.

Danas se u Briselu, gdje su izuzetno žive brojne diplomatske aktivnosti, a situacija u BiH u fokusu, održava i samit čelnika Evropske narodne partije (EPP), najveće grupacije stranaka u Evropi, na kojem će se zasigurno razgovarati i o najvećoj postdejtonskoj krizi u našoj zemlji. Samitu prisustvuju predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik EPP-a Donald Tusk, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, njemačka kancelarka Angela Merkel.

Samit EPP-a u Briselu

Dodik je prošle sedmice u Istočnom Sarajevu nakon razgovora sa nekolicinom evropskih ambasadora kazao kako se može kladiti da EU neće uvesti sankcije RS-u, a potom ipak ostavljajući mogućnost da se takvo što i desi, zaprijetio u svom stilu da će to značiti datum samostalnosti ovog bh. entiteta.

Za razliku od sankcija SAD-a, “crne liste” na kojoj se Dodik nalazi što ga posebno i ne dotiče, kazna koja bi uslijedila od Evrope stavila bi ga u poprilično nezahvalan položaj i pitanje je da li bi on i njegova politička bratija uspjeli preživjeti, ali i entitet Republika Srpska u kojem je trenutna ekonomska situacija i bez sankcija poprilično teška.

Sankcije bi podrazumijevale zabranu putovanja u zemlje EU-a, zamrzavanje finansija za pojedince, ali i ekonomske vrste kao što je zabrana izvoza i prometa roba, usluga… To znači potpunu izolaciju, koja bi za samo nekoliko mjeseci prouzrokovala ogromne probleme ovom dijelu države Bosne i Hercegovine.

Nekoliko država od 27 članica EU-a za sada se protive uvođenju sankcija kako pojedinačnih Dodiku i političarima iz njegovog najbliženog okruženja, tako i entitetu Republika Srpska. Međutim, prema informacijama Faktora, pritisci jakih država, a posebno čelnika EPP-a, koje su zagovornice kažnjavanja secesionističke politike su sve jači jer se podjela Bosne i Hercegovine ne uklapa u geostrateške interese Evropske unije.