Činjenicu da zastupnici SDA nisu podržali inicijativu o smjeni Vijeća ministara BiH, u kojem su i kadrovi SDA, u SDP-u su interpretirali kao dokaz “neraskidive veze sa SNSD-om i HDZ-om BiH“.

– Glasanjem za očuvanje Vijeća ministara koje je ostalo nijemo na trenutno dvije najveće vanjske prijetnje po sigurnost, zdravlje i stabilnost BiH – pandemiju koronavirusa i migrantski val – jasno je i da jaka SDA znači i slabu BiH – ocijenili su u SDP-u.

Nekoliko stvari u vezi s ovom inicijativom govori o njenoj lišenosti bilo kakvog smisla. Za početak, u proceduru su je uputili zastupnici SDP-a, Naše stranke i Nezavisnog bloka, a neki od inicijatora su u konačnici glasali protiv inicijative koju su sami uputili?!

Među inicijatorima smjene je i zastupnica SDP-a Nada Mladina, koja je svojim potpisom ovjekovječila zahtjev da se izglasavanje smjene Vijeća ministara BiH uvrsti na dnevni red sjednice Zastupničkog doma.

Međutim, pri glasanju se Mladina izjasnila “protiv” smjene Vijeća ministara BiH, čime je podržala ostanak aktuelnog saziva ili, što bi njene stranačke kolege rekle, dokazala je neraskidivu vezu sa SNSD-om i HDZ-om BiH.

Smjene izvršne vlasti nisu rijetkost u parlamentarnim demokratijama. U situacijama u kojima bi skupštinska većina koja je imenovala prethodni saziv izvršne vlasti bivala promijenjena, nova većina bi smijenila staru i imenovala novu izvršnu vlast.

Logično je, uzimajući to u obzir, pretpostaviti da su inicijatori smjene Vijeća ministara BiH oko sebe okupili novu parlamentarnu većinu sa kojom bi imenovali novo Vijeće ministara BiH. Međutim, SDP ne samo da nije uspio okupiti većinu, već, očigledno, nisu uspjeli okupiti sami sebe pri glasanju o ovoj inicijativi.

U takvim okolnostima, čak da je inicijativa dobila podršku Doma naroda, novo Vijeće ministara BiH ne bi bilo imenovano, već bi postojeći saziv ostao u tehničkom mandatu i sa reduciranim kapacitetima za borbu protiv svih izazova, što potvrđuje tezu o besmislu predložene inicijative.

Podsjetit ćemo da su SDP i Naša stranka nakon Općih izbora 2018. godine imali na stolu ponudu da učestvuju u formiranju državne vlasti, ali su tu ponudu odbili, izabravši mnogo ugodnije opozicione klupe sa kojim će neometano, lišeni bilo kakve odgovornosti, moći kritizirati poteze izvršne vlasti. Umjesto hvatanja u koštac sa SNSD-om i HDZ-om BiH, kao u tom trenutku nezaobilaznim faktorima u formiranju vlasti, SDP i Naša stranka su se odlučile za redovne zastupničke plaće i milijardu KM teškog budžeta u Kantonu Sarajevo.

Ne zabrinjava glasače SDP-a, ili ono što je ostalo od tog glasačkog tijela, toliko činjenica da ne glasaju jedinstveno za inicijative koje sami predlažu koliko brine amnezija zvaničnika te stranke, koji su propustili prisjetiti se vlastite grčevite borbe za očuvanje statusa koalicionih partnera SNSD-a i HDZ-a BiH.

Cijenu te grčevite borbe nisu platili čelnici SDP-a iz Alipašine 41 već građani BiH kroz usvajanje Zakona o prebivalištu ili umanjenju državnog budžeta u korist, prije svega, entiteta RS i SNSD-a kao vladajuće stranke u tom entitetu.

– Onaj ko da bolju ponudu, naš je partner – kazao je zastupnik SNSD-a Milorad Živković, pojašnjavajući u oktobru 2012. godine stav te stranke da sa dnevnog reda povuku inicijativu za smjenu kadrova SDP-a.

Nije želio Živković otkriti šta je bio sadržaj SDP-ove “bolje ponude”, kazavši samo da će “stvaru koje će se dešavati narednih nekoliko mjeseci dati odgovor na to pitanje”.

“Stvari koje će se dešavati” su upravo ranije spomenuti potezi SDP-a, kojim su trajno oštećeni povratnici u entitet RS, ali i kapaciteti institucija BiH, naročito u kontekstu euroatlantskih integracija. U takvim okolnostima, zbog protivljenja Zakonu o prebivalištu i umanjenju budžeta države BiH, iz vlasti je izbačena SDA, ista ona stranka kojoj SDP danas fakturiše “neraskidive veze sa SNSD-om i HDZ-om BiH”.

Uzimajući u obzir iskustva iz prošlosti, teško je izbjeći pitanje o eventualnom postojanju slične “bolje ponude”, koju bi SDP i njihovi partneri bili spremni ponuditi SNSD-u i HDZ-u BiH pri sastavljanju nove skupštinske većine i Vijeća ministara BiH. Da postoji zainteresiranost da se sjedne za pregovarački sto sa tim strankama, potvrdio je u nekoliko navrata SDP-ov koalicioni partner, šef Naroda i pravde Elmedin Konaković.

Prejudicirajući rezultate Općih izbora 2022. godine, Konaković je najavio pregovore koalicije “Četvorka” sa Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem o formiranju državne vlasti. U tim okolnostima će, tvrdi Konaković, Dodik i Čović dobiti “potpuno drugačije pregovarače” u odnosu na SDA, što je mogućnost koju je jako teško osporiti, s obzirom na već ustaljenu tradiciju nuđenja “boljih ponuda” tim strankama.