RUSKA DIPOLMATSKA MREŽA U SLUŽBI SPECIJALNIH OPERACIJA

Nakon što su gradske vlasti u Pragu odlučile da uklone spomenik ruskom maršalu iz drugog svjetskog rata, Ivanu Konjevu, koji je komandovao oslobađanjem Praga, nastao je pravi mali diplomatski rat na relaciji Moskva – Prag u koji su se uključili i predsjednici navedenih država. Rusija je čak donijela zakon kako bi mogla krivično procesuirati nalogodavce uklanjanja spomenika, jer Češka je odbila zahtjev Rusije za isporuku spomenika Moskvi. Ovaj događaj koji se čini kao dio obične svakodnevnice izbacio je na površinu neke druge mnogo važnije stvari koje obično zbog svog karaktera i karaktera učesnika prolaze ispod radara.

Češka je odlučila da protjera dvojicu radnika „Ruskog kulturnog centra“ u Pragu koji imaju diplomatski status jer su češke sigurnosne službe došle do podataka da su pomenuti radnici bili uključeni u ilegalno unošenje otrovnog ricinusa u Češku. Prema navodima analitičara ricinus je bio namjenjen akterima uklanjanja spomenika maršalu Konjevu. Moskva je takve tvrdnje nazvala besmislenim i odlučila je uzvratiti kontramjerama, odnosno protjerivanjem čeških diplomata iz Moskve. Nakon toga je još jedan diplomatski skandal dodatno zaoštrio odnose dviju zemalja. Na parkingu je uhapšen ruski diplomata koji je pokušao da ilegalno kupi snajpersku municiju. Pošto je imao diplomatski status morao je biti pušten i sutradan je redovnim letom napustio Češku i otputovao Moskvu. Češke službe nemaju konkretne dokaze da je navedeni diplomata pripadnik ruskih obajveštajnih službi ali se pretpostavlja da je pripadnik obavještajne službe GRU. Pitanje koje se nameće je: Zašto je diplomata pokušavao da ilegalno nabavi snajpersku municiju? Prije svega, radi se o finskoj snajperskoj pušci i municiji, tako da se u slučaju ilegalne nabavke muncije jako teško može ući u trag istoj nakon njene upotrebe i posljedica koje proizvede. Znači, municija je potrebna za tajne operacije koje neće dovesti službenu Moskvu u vezu sa bilo kakvim aktivnostima i posljedicama istih prillikom korištenja navedene municije.

Istorijat djelovanja obavještajne službe GRU van granica Rusije je dugačak, pokušaj atentata na Sergeja Skripala u Velikoj Britaniji, neuspjeli pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, ubistvo čečena Zelimchana Changoshvilija u Njemačkoj… U svim ovim slučajevima došlo je do protjerivanja diplomata. Uglavnom je nepisana praksa da su zamjenici vojnih atašea pripadnici obavještajnih službi, a ne rijetko su to i sami atašei. Kako je objavio istraživački portal Bellingcat, saučesnik ubistva čečena došao je u Njemačku sa falsifikovanom slovačkom vizom, nakon čega je Slovačka odlučila protjerati trojicu ruskih diplomata koji su bili uključeni u nedozvoljene aktivnosti. Češke sigurnosne slušbe u svojim izvještajima napominju da su ruske službe jako aktivne na njenoj teritoriji, a da se sve to odvija pod krinkom diplomatskih aktivnosti za šta se koriste brojne diplomatske institucije Rusije u Češkoj. Ruska ambasada u Češkoj imao oko 140 zaposlenih, a pored toga postoje i mnogo druga kulturna predstavništva koja mogu poslužiti za prikrivene obajveštajne aktivnosti.

Ruske obavještajne službe pokazuju jako agresivan nastup, posebno u zemljama bivšeg „Istočnog bloka“. Prilikom svog djelovanja uglavnom koriste diplomatski imunitet kako bi izbjegli krivično gonjenja i procesuiranja. Službena Moskva u pravilu odbija bilo kakvu uključenost njihovog diplomatskog osoblja u obavještajne aktivnost i na protjerivanja njihovih diplomata uzvraća kontra mjerama. Djelovanje ruskih obavještajnih službi van teritorije Rusije je u koordinarnoj sprezi sa vanjsko-političkim ciljevima i diplomatskim aktivnostima u zonama ruskog geopolitičkog interesa.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *