Okreće li Srbija leđa Rusiji: Zašto je otkazana posjeta Srbiji

Rusija već dugo održava bliske veze sa favorizovanom državom-klijentom Srbijom, ali je počesto u javnosti i ukorava kao neposlušno dijete tako što koristi diplomatska i druga sredstva kako bi joj ukazala na greške, koje u posljednje vrijeme često pravi. Tako je bilo i ovaj put kada je Rusija otkazala dugo očekivanu posjetu predsjednika Rusije Beogradu i ponudila ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova kao utješnu nagradu.

Čini se da je polazna tačka ovog „nesporazuma“ bila posjeta srpskog predsjednika Aleksandra Vučića Vašingtonu koja je protumačena kao još jedan iskorak Srbije u pravcu Zapada. Postoji čitav niz događaja i odluka (kako na srpskoj tako i na ruskoj strani) koji govore o pogoršanju odnosa, nakon ove posjete. Uslijedile su prilično neprijatne poruke na društvenim mrežama upućene srpskom predsjedniku od strane glasnogovornice ruskog Ministarstva inostranih poslova Marije Zaharove, kao i otkazivanje već dogovorenog učešća srpskih snaga u zajedničkim vojnim vježbama sa Rusijom.

Mjesecima prije potpisivanja Vašingtonskog sporazuma Vučić je bombastično najavljivao posjetu predsjednika Ruske Federacije Beogradu. Objavljen je i datum – 20. oktobar 2020. kada je planirano otvaranje Hrama Svetog Save i obilježavanje 76. godišnjice oslobođenja Beograda. Vučić je tokom posjete Moskvi 23. juna (ove godine) izjavio da je „Potvrdio da u oktobru dolazi u Srbiju“. Naglasio je „da će to biti veličanstveni događaj“ i „da će to biti dani koji će potvrditi zajedničku borbu srpskog i ruskog naroda u Drugom svjetskom ratu“. U augustu je posjetu predsjednika Rusije najavio i srpski patrijarh Irinej. On je rekao da je termin otvaranja Hrama Svetog Save „određen“, te da i on očekuje dolazak ruskog predsjednika.

Reakcije medija i srbijanske javnosti u vezi otkazivanja posjete predsjednika Rusije Srbiji

Samo nekoliko dana pred najavljenu posjetu, dnevni list „Danas“ objavio je članak pod naslovom „Predsjednika Rusije ne dolazi u oktobru u Beograd” koji je uzburkao srbijansku javnost i  izazvao različite komentare. U članku se govori da je ruski predsjednik otkazao dugo očekivano putovanje u Beograd u oktobru jer je navodno Kremlj nezadovoljan „nedavnim približavanjem Srbije Americi”.

Ruski ambasador u Beogradu, Alexander Bocan Harchenko, odmah je negirao tvrdnje srbijanskih medija da je predsjednik otkazao planiranu posjetu Srbiji. U svojoj Twitter objavi nazvao je izvještaj u listu „Danas“ „nevjerovatnim“:

„Nevjerovatni natpisi u dnevnom listu „Danas“ da je ruski predsjednik otkazao druženje sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. To nema veze sa stvarnošću, već se radi o potpunoj i neodgovornoj izmišljotini, sve će biti službeno otkriveno kada za to dođe vrijeme“, napisao je Harchenko.

Harchenko (Izvor: Tanjug)

Mediji bliski Vučiću zbunjeno su pokušali da umanje značaj ove iznenadne i za njih neprijatne vijesti. Tako se na televiziji „Nova S“ 15. oktobra pričalo o neimenovanom ruskom diplomati koji je navodno obmanuo Srbiju povodom posjete i da, pored, neće doći ni ministar inostranih poslova Lavrov. „Informer“ je sledećeg dana objavio da je posjeta otkazana zbog epidemije virusa COVID-19 u Srbiji. List „Srpski telegraf“ je istog dana na naslovnoj strani objavio: „ne dolazi u Srbiju: Strahuje za život“. Politički analitičar Dragomir Anđelković,  blizak Vučiću, ocjenio je „da odnosi Srbije sa Rusijom nisu narušeni i da nije došlo do otkazivanja posjete ruskog predsednika , jer ona zvanično nije bila ni zakazana“.

Generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković (koji je u međuvremenu imenovan za ministra inostranih poslova Srbije) je, povodom otkazivanja posjete , preuzeo ulogu patrijarha tvrdeći da Hram Svetog Save neće biti otvoren u oktobru već u decembru. Patrijarh je, sa druge strane, 16. septembra preuzeo ulogu Selakovića u intervju za srpske „Novosti“  rekavši „da mu nije jasno zašto Vučića već osam godina nazivaju izdajnikom povodom Kosova“. Patrijarh je zatim podržao Vašingtonski sporazum i „veliku historijsku ulogu“ Amerike u njegovom postizanju.

Sam Vučić je izjavio da ne dolazi zbog epidemije COVID-19 virusa u Rusiji i da navodno dvadesetak dana kasne radovi na „završetku centralnog poda“ u Hramu Svetoga Save. Zatim je konfuzno dodao da ne zna da li će ruski predsjednik doći ili neće i da nema odgovora iz Kremlja. Ruski ambasador je istog dana izjavio da su dva predsjednika u kontaktu.

Nešto kasnije je objavljeno da će ruski ministar Sergej Lavrov posjetiti Srbiju u okviru balkanske turneje od 28. do 29. oktobra. I ova posjeta je otkazana jer je Lavrov morao u izolaciju zbog COVID-19.

Šta se krije iza otkazane posjete?

Jasno je da posjeta nije otkazana zbog epidemije covida u Rusiji. Epidemija se razbuktala u toj zemlji još u septembru. Posjeta nije otkazana ni zbog epidemije covida u Srbiji jer u tom slučaju ni ministar Lavrov ne bi dolazio u Beograd. Radovi na završetku Hrama Svetog Save ne mogu biti izgovor za otkazivanje jer Vučić tvrdi da će trajati još 20 dana, a Selaković još dva mjeseca.

Posjeta je očigledno otkazana zbog „Vašingtonskog sporazuma“ koji je potpisan 4. septembra. Tome u prilog ide i činjenica da je ruski ambasador u razgovoru sa Vučićem 1. septembra potvrdio da dolazi, da bi nakon potpisivanja „Vašingtonskog sporazuma“ – 13. oktobra srpskom predsjedniku saopštio suprotno.

Potpisivanje Vašingtonskog sporazuma (Izvor: Flickr)

„Vašingtonski sporazum“ sadrži neke antiruske odredbe. U članu 8 toga sporazuma se Srbija obavezuje da će kupovati zapadne energente umjesto ruskih, iako se ranije obavezala da će sa Rusijom graditi gasovod. U članu 15 Srbija se obavezala na jednogodišnje zamrzavanje diplomatskog lobiranja za povlačenje priznavanja Kosova. Sa druge strane, prema pisanju zapadne štampe, upravo je ruska diplomatija u posljednjih nekoliko godina izlobirala kod 17 država povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova. U „Vašingtonskom sporazumu“ nema ni pomena Rezolucije 1244 SB UN, dok je rusko Ministarstvo inostranih poslova u saopštenju od 12. oktobra naglasilo da je Kosovo dio Srbije i da to garantuje Rezolucija 1244 SB UN.

Nova Vlada Srbije po mjeri Amerike?

Rusija, kao velika sila, obično je dobro (i unaprijed) obaviještena o detaljima ključnih političkih i ekonomskih događaja u regionu, pa je sasvim moguće da je otkazivanje posjete i Lavrova podstaknuto procjenama da će i kadrovska rješenja za novu vladu Srbije biti nepovoljna za Moskvu i da eventualni dolazak ruskog predsjednika ili nekog drugog visokog ruskog funkcionera to ne bi mogao da promijeni. Rusija, kao i druge velike sile, izbjegava da vuče diplomatske poteze koji bi se u kratkom roku pokazali kao neuspješni, pa sa tog stanovišta i nije bilo potrebno organizovati posjetu na najvišem nivou.

Kasnije se i pokazalo da izbor nove srpske vlade, sa objavljenim rasporedom ministarstava, u najmanju ruku ne ide u prilog jačanju rusko – srpskih odnosa. Svakako najozbiljnija promjena je upadljivo slabljenje uticaja Socijalističke partije Srbije (SPS) na izvršnu vlast. Lider te stranke Ivica Dačić više nije ministar inostranih poslova, a umjesto ranijih pet ministarstava, novom kabinetu premijerke Ane Brnabić pripalo je ministarstvo prosvjete i mjesto ministra bez portfelja (nema posebno dodijeljen resor). SPS već godinama slovi kao važan oslonac Rusije na srpskoj političkoj sceni, a kadrovi te stranke više nisu na čelu Ministarstva za energetiku, koje je za Rusiju značajno zbog činjenice da praktično ima monopol u snabdijevanju Srbije naftom i gasom. Moskva, naravno, nije odustala od nastojanja da zadrži uticaj u regionu pa se pragmatično okrenula koracima koje u ovom trenutku može da preduzme. SPS je u samoj završnici pregovora o formiranju vlade dobila obećanja da će imati najmanje dvije važne pozicije van srpske vlade, što bi značilo rukovodeća mjesta u važnim javnim preduzećima. Osim toga, mjesto u vladi je, opet neposredno pred njeno formiranje, zadržao i Nenad Popović, biznismen koji ima razgranate poslove u Rusiji i slovi kao čovjek blizak Moskvi. Iz toga bi se moglo zaključiti da je ipak bilo nekih važnih poziva iz Moskve koje vladajuća srpska stranka nije željela ili nije mogla da ignoriše.

Nova vlada Srbije (Izvor: Tanjug)

Kada je riječ o zadržavanju ruskog uticaja u Srbiji, veoma je važna i najava da će rusko Ministarstvo odbrane u Srbiji otvoriti kancelariju i da tri člana te kancelarije treba da imaju diplomatski imunitet. Njihov zadatak će biti da organizuju poslove u vezi sa isporukama ruskog oružja Srbiji (tenkovi su već počeli da stižu), kao i za remontovanje borbenih aviona MIG 29 koje je Srbija već kupila. Vojni eksperti kažu da za tim postoji realna potreba jer srpske snage u visokom  stepenu zavise od ruskog naoružanja. Predstavništvo ruskog ministarstva ima i politički značaj i funkcioniše kao neka vrsta odgovora Moskve sporazumu koji je Vučić potpisao tokom posjete Vašingtonu.

Zapadu se taj potez svakako neće svidjeti jer, po prirodi stvari, vodi ka očuvanju i potencijalnom jačanju ruskog uticaja u Srbiji, a time i u regionu. Osim toga, teško je zamisliti da se ruski predstavnici sa diplomatskim imunitetom, uz poslove vezane za isporuke i oružja i remont aviona, neće baviti i obavještajnim radom, što svakako izaziva sumnje u Vašingtonu i Briselu. Obavještajne aktivnosti u ovakvim slučajevima su očekivane i uobičajene, a ključni problemi su ipak politički i vezani su za činjenicu da zajednička spoljna politika Evropske unije (EU), a čija članica Srbija želi da postane, ne podrazumijeva jačanje veza sa Rusijom.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *