Objavljujemo Debevecove poruke tužiteljici Mijović: “Radite nezakonito”

Istraga.ba objavljuje poruke koje je predsjednik Suda BiH slao tužiteljici Vedrani Mijović, a koje je ona okarakterisala kao “prijeteće”. Ustavni sud BIH i OHR poništili sporne odredbe Zakona o državljanstvu na osnovu kojih Tužilaštvo vodi istragu protiv Debeveca. VSTV u ranijim predmetima konstatovao da neprijavljivanje drugog državljanstva nije prekršaj

Državna tužiteljica Vedrana Mijović, objavljeno je danas, prijavila je VSTV-u da joj je predsjednik Suda BiH Ranko Debevec slao prijeteće poruke. Podsjetimo, tužiteljica Mijović “zadužila” je predmet protiv Debeveca, formiran na osnovu anonimne krivične prijave podnesene 18. marta ove godine, u kojoj se navodi da Debevec posjeduje špansko državljanstvo koje nije prijavio. U sve se, nakon toga, uključio i Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH koji je “aferu” državljanstvo plasirao medijima u BiH. Nakon Dodika, u kampanju protiv Debeveca uključio se i federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara, kao najviši zvaničnik iz Sarajeva koji je podržao Dodikove tvrdnje da se “slučaj špansko državljanstvo” mora istražiti. Na kraju je u javnost plasirana priča da je Debevec prijetio postupajućoj tužiteljici. Stoga će Istraga.ba u nastavku teksta objaviti sve dokaze o prijetnjama, španskom državljanstvu i disciplinskom gonjenju.

Prijava protiv Debeveca, podsjećamo, podnesena je 18. marta ove godine, svega nekoliko dana nakon što je izabran novi saziv Centralne izborne komisije BiH, čime su kontrolu nad tom institucijom izgubili Milorad Dodik i Dragan Čović. “Oštećeni” članovi CIK-a najavili su tužbu Sudu BiH, a Borjana Krišto iz HDZ-a BiH je nekoliko puta najavljivala da će odluka o izboru članova CIK-a biti poništena. Glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, nakon prijema prijave, predmet je dala u rad tužiteljici Vedrani Mijović. Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec joj šalje poruku 11. juna. U tom period su Vedrana Mijović i Debevec imali prijateljski odnos.

“Vedrana, čujem da tražiš uvid u moj CMS nalog i dosje. Koji su tu razlozi”, napisao je Debevec.

U tom trenutku Vedrana Mijović je zajedno sa Milanom Tegeltijom, predsjednikom VSTV-a, bez sudske naredbe, pregledala da li je u personalnom dosjeu Ranko Debevec prijavio špansko državljanstvo. Sljedeće poruke, koje je Vedrana Mijović prijavila kao “prijeteće”, Debevec je poslao 15 dana kasnije. Istraga.ba objavljuje kompletan sadržaj.

“Hvala ti, Vedrana, na MUP-u KS i teroriziranju i provjeravanju žene koja veze sa Lijanovićima nema, niti kupovinom malog Mercedesa od njih. Pozdravi Gordanu. Radite nezakonite stvari totalno, koje nemaju uporišta ni u jednom zakonu. Izuzimate dokumentaciju i istražujete ljude koji veze uopšte nemaju s tom pričom. Tražite od Suda naredbe. Neka Sud odobri izuzimanje dokumentacije ako postoji osnov sumnje da sam ja kriminalac”, napisao je Debevec tužiteljici Mijović.

Ona je tada u MUP-u Kantona Sarajevo, bez sudske naredbe, pokušala provjertiti da li je rodica Debevecove supruge kupila automobil od treće osobe koja je, prije toga, isti automobil kupila od auto kuće u vlasništvu porodice Lijanović. Radilo se o automobilu Mercedes A klase. Upravo kupovinu tog automobila, tužiteljica Mijović i anonimni prijavitelji žele povezati sa presudom Suda BiH na osnovu koje je oslobođen Jerko Lijanović, iako Ranko Debevec nije bio postupajući sudija u tom predmetu.

Idemo dalje. U anonimnoj prijavi protiv Debeveca, na osnovu koje je Tužilaštvo BiH “formiralo predmet”, navedeno je da predsjednik Suda BiH nikad nije prijavio da posjeduje državljanstvo Španije, sa kojom BiH nema potpisan bilateralni sporazum o dvojnim državljanstvima. Tužilaštvo BiH, Milorad Dodik i mediji bliski njima pišu da Debevec nije mogao posjedovati dva državljanstva. Zakon o državljanstvu BiH koji je podrazumijevao da se ne može istovremeno biti državljanin BiH i države s kojom BiH nema potpisan sporazum, na snagu je stupio 1998. godine. Međutim, odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Karlosa Vestendorpa, od 29. Jula 1998. godine, uvedene su i prelazne odredbe.

“Zakonom o državljanstvu je predviđen prijelazni period od pet godina, tj. do 1. januara 2003. godine. U tom periodu osobe koje su stekle drugo državljanstvo prije stupanja na snagu Zakona o državljanstvu, imaju pravo zadržati ga”, navedeno je u Odluci OHR-a.

Kako se bližilo isticanje tog roka, OHR je ponovo reagirao. Visoki predstavnik Pedi Ešdaun je 30. decembra 2002. godine donio izmjene i dopune Zakona o državljanstvu kojima je omogućio bh. državljanima da i dalje imaju dvojna državljanstva, bez obzira na činjenicu što BiH nema potpisane bilateralne sporazume.

“Da nisam reagirao, stotine hiljada građana BiH sa dvojnim državljanstvom bi 1. januara bili prisiljeni birati između državljanstva BiH i državljanstva neke druge zemlje”, rekao je tada Ešdaun.

Na kraju, po apelaciji Bakira Izetbegovića, Ustavni sud BiH 23. septembra 2011. godine donio je Odluku broj U-9/11 kojom je presudio da su odredbe Zakona o državljanstvu koje se odnose na dvojno državljanstvo – neustavne. Tim je odredbama, naime, bilo predviđeno da bh. državljani ne mogu imati dvojno državljanstvo ukoliko BiH nema potpisan bilateralni sporazum sa tom državom. Kako te odredbe nisu izmijenjene, Ustavni sud BiH 28. septembra 2012. godine donosi Rješenje kojom sporne odredbe briše iz Zakona. Time je bh. državljanima omogućeno posjedovanje državljanstva čak i onih država sa kojima BiH nema potpisan sporazum.

Dakle, pitanje posjedovanja  dvojnog državljanstva uopće nije sporno. A da li je sporno  neprijavljivanje dvojnog državljanstva? Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH već je zauzelo stav po tom pitanju, odlučujući u predmetu protiv sutkinje  G.B. koja nije prijavila da, pored bh. državljanstva, posjeduje i državljanstvo Republike Hrvatske.

“Po ocjeni Komisije propuštanjem tužene da navede podatak u prijavnom materijalu da je pored bh. državljanstva posjedovala i državljanstvo Republike Hrvatske, nište se ne bi promijenilo, ni na njenu štetu, niti u njenu korist, pa takvim propustom nije ostvareno biće disciplinskog prekršaja koje joj se stavlja na teret”, piše u Odluci Disciplinske komisije VSTV-a.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *