Dr. Senad Softić za Stav: Svaki udar na Centralnu banku bio bi osuđen na propast

Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) centralna je banka svih građana ove zemlje, i to je u posljednjih 25 godina mnogo puta dokazano, smatra njen guverner. Osvrćući se na aktuelnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini i udare na ključne državne institucije, Softić u intervjuu za Stav naglašava da ne može biti bilo čiji interes da ruši jednu od najuspješnijih institucija, koja svojim radom daje najbolji doprinos finansijskoj stabilnosti zemlje.

STAV: Sve vitalne državne institucije na udaru su secesionističke politike iz entiteta Republika srpska, osim Centralne banke, barem ne javno. Da li je do sada bilo pokušaja destabilizacije ili ih možda tek očekujete?

SOFTIĆ: Centralna banka ustavna je kategorija, a monetarna politika je, također prema Ustavu, u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine, odnosno isključivo Centralne banke, te u tom smislu ne očekujemo pokušaje destabilizacije CBBiH.

Ipak, moram napomenuti da je, i prema procjeni iz posljednjeg izvještaja Evropske komisije o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, kredibilitet i nezavisnost Centralne banke ugrožen zbog procesa imenovanja članova Upravnog vijeća CBBiH, koje je u nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ali, ovo nije utjecalo na svijest i ponašanje najodgovornijih ljudi u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, pa je tako dosadašnji saziv Upravnog vijeća nastavio svoj rad u skladu sa zakonskim propisima kako funkcije i zadaci ne bi bili ugroženi. Time je osiguran kontinuitet rada Centralne banke Bosne i Hercegovine sve do izbora novog saziva Upravnog vijeća.

Također želim naglasiti da smo mi centralna banka svih građana Bosne i Hercegovine i da je to u posljednjih 25 godina mnogo puta dokazano. Ne može biti bilo čiji interes da ruši jednu od najuspješnijih institucija, koja svojim radom daje najbolji doprinos finansijskoj stabilnosti zemlje.

STAV: Po prirodi stvari, platni promet, općenito finansijski sistem, izrazito je uvezan. Postoji li opcija da, recimo, jedan entitet, u ovom slučaju RS, tek tako jednostavno napusti taj sistem, napravi neku alternativu…?

SOFTIĆ: Kao što sam rekao, Centralna banka Bosne i Hercegovine ustavna je kategorija. Zakon o Centralnoj banci, u članu 2, koji definira osnovne ciljeve i zadatke CBBiH, eksplicitno navodi kako je jedan od njenih osnovnih ciljeva da potpomogne ili uspostavi i održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme. U skladu s ovim, ne očekujemo takav scenarij jer bi on bio u suprotnosti s interesima građana ove zemlje. Postoje zakonski propisi u ovoj zemlji, međunarodne obaveze koje je Bosna i Hercegovina preuzela i za koje se očekuje da budu ispunjene. Smatramo da bi takav scenarij bio osuđen na propast.

STAV: Koliko smatrate opasnim za makroekonomsku stabilnost, na finansijsku održivost Bosne i Hercegovine, udare na Upravu za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine?

SOFTIĆ: Nijedan udar na sistemske institucije Bosne i Hercegovine nije dobar. Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine jedna je od najznačajnijih institucija Bosne i Hercegovine, preko nje se obavljaju mnoge aktivnosti od vitalnog značaja za državu. Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, kao i drugim zakonskim propisima koji se odnose na zaduživanje, dug i garancije Bosne i Hercegovine kao i uplate na jedinstveni račun i raspodjela prihoda jasno je propisan sistem funkcioniranja koji se obavlja, uglavnom, preko Uprave za indirektno oporezivanje. Jasna je odredba koja primarno nalaže otplatu duga Bosne i Hercegovine kao i finansiranje državnih institucija. Nakon toga, nižim nivoima vlasti  raspoređuju se njihova sredstva. Bilo kakav nagli prelazak na bilo koji alternativni režim imao bi nesagledive posljedice. Međunarodni kreditori već su izrazili zabrinutost vezano za proces servisiranja dospjelog vanjskog duga ako se Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine jednostrano uspostavi na entitetskom nivou. Međunarodne rejting agencije, također, pažljivo prate razvoj situacije. Osim potencijalnih izazova za servisiranje međunarodnih obaveza zemlje, visoka je vjerovatnoća i poreske evazije u tom slučaju, bar u inicijalnom periodu. Smanjenje budžetskih prihoda, posebno u entitetima, koji su glavni nositelji aktivnosti javnog sektora, dovelo bi do rasta javnog duga, koji bi bilo teže i skuplje finansirati izvana, ali i smanjenja potrošnje i investicija javnog sektora, zbog smanjenja fiskalnog prostora. U ovakvim slučajevima ne postoje interesi samo domaćih aktera, već i međunarodnih, tako da nije jednostavno i bezopasno krenuti u rušenje sistemskih institucija. Smatram da ove aktivnosti ne bi donijele korist, samo štetu.

STAV: S obzirom na to da Centralna banka Bosne i Hercegovine prikuplja i analizira bitne makroekonomske podatke, da li se već, prema tim podacima, osjete negativne posljedice političke krize koja je u posljednje vrijeme sve intenzivnija, primjera radi, osjeti li se to na investicijama?

SOFTIĆ: Imajući u vidu kontekst i političko okruženje, trenutna ekonomska aktivnost je relativno dobra, međutim, činjenica je da svaka godina u kojoj je odgođeno provođenje reformi znači slabljenje dugoročnog potencijala zemlje. Prije pandemije i prije posljednje političke krize govorilo se o rastu znatno ispod nekog nivoa od oko 6 posto, koji bi doprinosio znatno bržoj konvergenciji ka Evropskoj uniji jedne male i otvorene ekonomije kakva je naša. Izvještaji rejting agencija godinama ukazuju da je glavni razlog za nizak kreditni rejting zemlje politička nestabilnost. I u izvještajima relevantnih supranacionalnih institucija, uključujući i posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2021, navodi se kako se proces neophodnih reformi provodi sporo ili je čak i zaustavljen.

Zadržavanje u trenutnoj situaciji dodatno će sniziti potencijalni rast, tim više jer nam se i demografski faktor znatno pogoršava zbog negativnog prirodnog prirasta i starenja stanovništva, a najviše zbog odlaska stanovništva. Sve pobrojano nikako ne doprinosi imidžu zemlje privlačne za strane investicije.

STAV: S jedne strane imamo domaću političku krizu, s druge teškoće izazvane pandemijom. Kako će se sve to skupa odraziti na ekonomiju Bosne i Hercegovine?

SOFTIĆ: Prema posljednjim, jesenjim, srednjoročnim makroekonomskim projekcijama, mi u CBBiH očekujemo rast realnog BDP-a u 2022. godini od 3,9 posto. Projicirana stopa realnog ekonomskog rasta za 2022. godinu znatno je ispod trenutno projicirane za 2021. godinu (5,8 posto prema jesenjem krugu projekcija), prvenstveno zbog iščezavanja baznog efekta. Prevladavajući negativni rizik za ekonomsku aktivnost u neposrednim periodima vezan je sada za jačanje inflacije, a i dalje su prisutne neizvjesnosti u vezi s trajanjem pandemije i epidemiološkom situacijom. Snažniji od očekivanih, inflatorni šokovi mogli bi se odraziti na smanjenje raspoloživog dohotka, što bi imalo negativne posljedice za jednu od osnovnih komponenti BDP-a, privatnu potrošnju. U 2022. godini očekujemo povećan doprinos investicija kao rezultat deblokiranja rada Komisije za vrijednosne papire FBiH, te očekivanih kapitalnih ulaganja u infrastrukturu. Svakako da ukupne investicije, posebno dio koji se odnosi na javne investicije, ovisi i o usvajanju budžeta, odnosno o izbjegavanju funkcioniranja u režimu privremenog finansiranja. Također, turbulentno političko okruženje ne pogoduje ni privatnim investicijama. Iz svega navedenog, stava smo da posljednjih sedmica znatno jačaju rizici za buduću ekonomsku aktivnost, te da je moguće da s proljetnim krugom projekcija one za 2022. godinu budu korigirane naniže.

STAV: Iako Centralna banka nema mnogo instrumenata da reagira u kriznim situacijama, kako ocjenjujete ulogu CBBiH u nastojanjima da se amortizira kriza izazvana COVIC-om?

SOFTIĆ: Centralna banka Bosne i Hercegovine poduzela je na početku pandemije sve raspoložive mjere koje je imala na raspolaganju u skladu sa svojim zakonskim mandatom. Osigurali smo komercijalnim bankama likvidnost u vidu dovoljnih količina gotovog i žiralnog novca u valutama KM i EUR, tako da su svi zahtjevi banaka i njihovih klijenata ispunjeni. Ovo je znatno doprinijelo smirivanju situacije zbog neizvjesnosti s kojima smo se svi suočili gotovo preko noći.

Naša politika obavezne rezerve, uključujući i našu odluku da stopu obavezne rezerve ostavimo nepromijenjenom, bila je bazirana na profesionalizmu i ekspertizi, te ocjeni da se bankarski sistem nije suočavao s krizom likvidnosti. Dodavati likvidnost u vrlo likvidan sistem jednostavno nije imalo smisla, čak bi bilo kontraproduktivno.

Sve naše funkcije, uključujući i funkcioniranje platnih sistema, ali i ispunjavanje uloge fiskalnog i bankarskog agenta, obavljale su se neometano, čime smo dodatno doprinosili stabilnosti makroekonomskog sistema u cjelini.

Konačno, želim naglasiti nešto što se često previdi, a to je da je CBBiH važan sagovornik svim relevantnim međunarodnim institucijama u pitanju ocjene makroekonomskog stanja i trendova u zemlji i pouzdan izvor kredibilnih statističkih podataka. Kontakti su kontinuirani, kompleksni i zahtijevaju visok nivo analitičkih kapaciteta. CBBiH je percipirana kao jedna od rijetkih institucija koja je uvijek na raspolaganju za kvalitetne konsultacije i koja znatno doprinosi ispunjavanju međunarodnih obaveza zemlje, posebno onih u procesu EU integracija.

Sve ovo potvrđuje i posljednji Izvještaj Evropske komisije o napretku, koji naglašava da je aranžman valutnog odbora ostao stabilan i da nije bio ugrožen tokom pandemije, što je dokaz povjerenja javnosti u CBBiH i čini je važnim stubom makroekonomske stabilnosti.

STAV: Bez obzira na to što iz krize ulazimo u krizu, kao u nekom začaranom krugu kriza svih mogućih vrsta, vidite li neki tračak optimizma s kojim možemo ući u 2022. godinu?

SOFTIĆ: Mi smo mala zemlja, koja je, nažalost, još na relativno niskom nivou ekonomskog razvoja i koja znatno kasni u procesu konvergiranja ka EU. S druge strane, ja na to uvijek gledam kao na šansu. Uz relativno male pomake i malo dobre političke volje poboljšanja, posebno ona u životnom standardu, bila bi osjetna u vrlo kratkom periodu. Uz provođenje već identifikovanih i mapiranih strukturnih reformi, za koje, nažalost, prvenstveno treba političke volje, siguran sam da bi proces konvergencije ka EU bio znatno brži. Iskreno vjerujem da bi se i nacionalne tenzije u zemlji znatno smanjile kada bi prosječni stanovnik živio bolje. Vjerujem da ćemo, ipak, evoluirati kao društvo, odmaći se od neproduktivne retorike i fokusirati se na stvari koje naše živote čine kvalitetnijim.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *